Profesionalno fotografiranje
Povijest fotografije
Fotografija kakvu poznajemo danas nastala je početkom 19. stoljeća u Francuskoj. Prva osoba koja je napravila uspješnu fotografiju bio je francuski izumitelj Joseph Nicephore Niepce. Njega smatramo prvim svjetskim fotografom kojeg poznajemo. Josephova fotografija bila je i prva svoje vrste, uzimajući u obzir da nije brzo izblijedila. Proces snimanja uključivao je kositrenu ploču premazanu asfaltom koju bi se potom izlagalo svjetlosti. Na takav način prijenosna kamera mogla je uloviti sliku, a ona bi ostala trajnije otisnuta na površinu. Fotografija je nastala 1826. godine a nazvana je „View from the Window at Le Gras“. U ranije doba radilo se o igri sjene i svjetlosti. Fotografije su bile crno bijele sve do 1861. godine kad je Škot James Clerk Maxwell izumio fotografiju u boji. Fotograf je bio Thomas Sutton a slika je prikazivala vrpcu u boji (tartanska vrpca) kroz crveni, plavi i žuti filter.
Fotografska oprema imala je kroz povijest kontinuirane promjene i unaprjeđenja. Izradom prve dugotrajnije fotografije krenuo je niz eksperimenata koji su testirali vezu između magnetizma, ekspozicije i materijala najpogodnijeg za izradu fotografije. Prva komercijalna fotografska kamera napravljena 1839. godine u Francuskoj i koštala je 400 franaka. Takve kamere zahtijevale su dugu ekspoziciju, od 5 do čak 30 minuta.
Fotografska tehnologija i oprema kroz povijest
Godine 1888. puštena je u prodaju prva kamera koja je snimala na fotografski film, a zvala se „Kodak“. Imala je mogućnost za 100 ekspozicija, te se film nakon fotografiranja slao u tvornicu na razvijanje. Takav oblik fotografiranja na film zadržao se dugi niz desetljeća. Čak i danas mnoga kućanstva čuvaju stare filmove za razvijanje koje su koristile fotografske kamere prije dolaska digitalnih aparata. Kroz godine film i sama kamera mijenjale su svoj oblik, a kvaliteta fotografije sve je bila bolja.
Prva digitalna fotografija nastala je 1989. godine, kad je Fujifilm izumio FUJIX DS-X, prvu kameru koja je u potpunosti digitalna. Takve kamere ne koriste film, nego spremaju fotografiju u na unutarnju memoriju. Nastankom prve Toshiba memorijske kartice (1996. godine) novije kamere imale su i utor za karticu, kako bi se moglo pohranjivati što veći broj fotografija. Fotografije su se zatim mogle pohranjivati i pregledavati na stolnim računalima ili su se mogle izraditi za album. Kamere su počele koristiti leće, pazilo se na rezoluciju, kvalitetu boje i format slike. One su postajale sve manje i praktičnije a fotografiranje je bilo neophodan način memoriranja svakog obiteljskog izleta ili poslovnog događaja.
Razvijanjem samih uređaja nastala je podjela na profesionalne kamere s zamjenskim lećama (DSLR fotoaparati) za stručno korištenje i kompaktne aparate manjeg tijela s jednim objektivom za amatersko fotografiranje. Obije vrste fotoaparata najčešće imaju LCD zaslon za određivanje kadra, bljeskalicu i automatsko fokusiranje. DSLR fotoaparati su svakako naprednija verzija uređaja s mnogo više mogućnosti pri fotografiranju, što zahtijeva i dodatnu edukaciju i znanje pri korištenju. Iako su napredniji važno je napomenuti kako im je cijena znatno veća, masovniji su i teži od klasičnog fotoaparata te su vrlo osjetljivi na udarce i vremenske neprilike. Svaki profesionalni aparat zahtijeva dodatnu opremu i pravilno skladištenje.
Razvitkom moderne tehnologije i mobilnih uređaja sve se manje koriste mali kompaktni fotoaparati, te su ljudi počeli koristiti mobitele za fotografiranje. Mobiteli koriste sve bolje leće, nude visoke rezolucije (čak preko 100 mpx.), imaju veliku unutarnju memoriju a uvijek su nam pri ruci. Danas se fotografije s mobilnih uređaja i fotoaparata sve manje razvijaju, a pregledavaju se putem stolnih računala, laptopa ili Smart TV-a.
Usluga fotografiranja i obrada slika
Iako se mobilni uređaji sve više nadograđuju profesionalnom fotografskom opremom oni nisu uspjeli doseći kvalitetu modernih DSLR fotoaparata. Takvi fotoaparati nude širok spektar raznolikih leća, izvrsne ISO performanse, visoku rezoluciju, oštar fokus te dobar optički „zoom“. DSLR fotoaparati najčešće se koriste za fotografiranje ljudi (modeling), fotografiranje u prirodi (npr. „Wildlife photography“) ili za fotografiranje u svrhu promocije neke tvrtke, proizvoda ili usluge.
Ključno je imati vrhunsku fotografiju u modernom i digitalnom vremenu. Kvalitetna fotografija moćan je alat za privlačenje interesa šire javnosti, ojačavanje imidža kompanije te ostvarivanje bolje prodaje putem online kanala.
Novi medijski val ima dugogodišnje iskustvo pri fotografiranju profesionalnom opremom. Od fotografiranja različitih evenata, poslovnih prostora i samih zaposlenika za potrebe kompanije, do obrade nastalih fotografija u Photoshopu (sukladno potrebama klijenta).
Dolazimo na teren, usklađujemo s Vama sve želje, obavljamo fotografiranje stručno i kvalitetno te Vam isporučujemo fotografije u brzinskom roku! Obratite nam se s povjerenjem!
